NP Vransko jezero

Jezero s mediteranskom klimom. Najveće prirodno jezero i jedno od najvećih močvarnih područja u mediteranskoj Hrvatskoj.
 
Utočište ugroženim pticama, zimovalište za oko 100 000 ptica vodarica. Jezerski raj sportskih ribolovaca i biciklista od mora dijeli vapnenački greben. Poseban doživljaj različitosti voda na tako maloj udaljenosti. More uz jezero? Ili jezero tik do mora? Opis lokacije ovisi samo o tome koje vam je plavetnilo draže.

Jezero i more u najbližem susjedstvu, tako bismo opisno mogli locirati Vransko jezero – najveće prirodno jezero u Hrvatskoj. Uronjeno u mediteransku klimu, ali ne i veliku dubinu, jer jezero je duboko od dva do najviše pet metara, Vransko je jezero prirodni fenomen potopljenog krškog polja krcat životom.

Po položaju i brojnim obilježjima ovo je jezero posebnost u Hrvatskoj, ali i širem europskom prostoru. Prirodni je fenomen kriptodepresije koja stvara jedinstvenu pojavnost jezerskog života.

Radi se, naime, o zemljopisnoj pojavi u kojoj je površina vode jezera iznad razine mora, a dno ispod nje. Ispod velike nakupine mulja, koja na nekim mjestima prelazi i preko 20 metara, nalazi se nepropusni flišni sloj stijena. To je nepropusna barijera i voda ne može oticati u krško dno. Uski krški greben, pak, prirodna je barijera između jezera i mora, no zbog svoje poroznosti more ulazi u jezerske vode i zaslanjuje ju.

Život se ovdje bučno glasa i to u zvuku ptica. Poseban je ornitološki rezervat u kojemu prezimljuje preko 100 000 ptica vodarica.

Zbog očuvanosti velike površine tršćaka i ugroženih vlažnih staništa, jezero je ornitološki raj. Uvršteno je u listu važnih ornitoloških područja u Europi (Important Bird Areas in Europe) te na Ramsarski popis močvarnih staništa od međunarodne važnosti.

Ekološka vrijednost prostora je neizmjerna i bezrezervno nudi sve potrebno za život biljaka i životinja bujajući u raznolikosti. 

Prostor Parka prirode Vransko jezero obrastao je dijelom rogozom, šašem i trskom pa podsjeća i na travnjak premrežen plitkim barama i cvijećem koje oblijeću leptiri. Tu su i vretenca i mnogobrojne vrste kukaca i sav prisutan život ovdje je tkivo ekosustava koji je jednako dinamičan kroz cijelu godinu.

Ljubitelji ptica ovo mjesto upisuju u mapu nezaboravnih iskustava. Ovdje se iz skrovišta može promatrati njihov život, gniježđenje i briga za mlade. Cijeli životni ciklus. Vransko jezero vrelo je ornitofaune i do sada je zabilježeno 256 vrsta ptica od kojih se više od 100 gnijezdi na području Parka prirode.

Među pticama gnjezdaricama četiri su ugrožene vrste na europskom području, a sedam u hrvatskom prirodnom okruženju.

Za ugrožene vrste čaplju dangubu i malog vranca ovo je jedno od rijetkih gnjezdilišta u Hrvatskoj.

Najvredniji dio parka, u biološkom i ekološkom pogledu, upravo je ornitološki rezervat. U njemu se odmaraju i hrane brojne ptice preletnice u vrijeme seljenja iz hladnih europskih krajeva u tople afričke (i nazad).

Zabilježen je i veliki broj jedinki pojedine vrste, a razlog njihovom velikom broju jest sve veća ugroženost takvih staništa u Europi.

Močvare su uništavane, doživljavane nepoželjnima i njihova je površina u Europi jako smanjena. Stoga je Vransko jezero i europska oaza. I samo je Vransko jezero u prošlosti imalo veću površinu. No, močvarni su dijelovi pomalo pretvarani u plodne poljoprivredne površine, isušivalo se zbog sadnje povrća i ratarskih usjeva. Ta je zemlja dobrim urodima nagrađivala rad ravnokotarskih ljudi. Veliki broj nepresušnih izvora vode, sunce, blagost mediteranske klime pružile su poljodjelstvu  idealne uvjete.

Voda je bogata ribom. Nema tog sportskog ribolovca koji ne poznaje ove vode. Zna se da se ovdje dolazi zbog šarana, soma i štuke – vrsta koje ove jezero čine ribičkom mekom.

Jegulja, koja je uz riječnu babicu jedina autohtona riblja vrsta jezera, strogo je zaštićena na području Parka prirode Vransko jezero. Ova je životinja pravi prirodni fenomen. Mrijesti se u dalekom Sargaškom ili Sjevernoatlanskom sargaškom moru. Mlade i male jegulje s tih mjesta putuju potom toplom Golfskom strujom prema našoj obali i stižu i do Vranskog jezera. Spolno zrele vraćaju se opet u sjeverne vode gdje i ugibaju nakon mriještenja.

U bočatoj vodi jezera živi jedinstvena kombinacija morskih i slatkovodnih vrsta što lokaciju čini svjetski atraktivnom za ribolovce. Vransko je jezero s morem povezano umjetnim kanalom Prosika, koji je probijen još 1781. godine i spaja jezero s Pirovačkim zaljevom.

Prokop je napravljen kako bi višak vode u kišnim razdobljima mogao otjecati, a to je bilo važno jer se tako sprečavala poplava Vranskog polja.

Prosika je, ipak, unijela u jezero biološke i ekološke promjene. U razdobljima nižeg vodostaja u jezero dotječe više morske vode koja mijenja kemijska i biološka svojstva vode, što mijenja i biljni i životinjski svijet.

Vodu jezero dobiva iz nekoliko izvora; najvažniji su Škorobić, Vrilo, Biba i Pećina. Izvori Pećina i Škorobić nalaze se u mjestu Vrana, po kojemu je i Vransko jezero dobilo ime.

Ako jezero opisujemo kroz brojke – ovo je njegova slika. Dugo je više od 13 kilometara, duboko prosječno do četiri metra, a površina mu je oko 30 četvornih kilometara. Vodostaj se godišnje koleba maksimalno dva metra, a prosječno metar.

Četrdeset kilometara duga je panoramska staza oko jezera tako da je Vransko jezero često birano odredište biciklista. Oni koji uživaju u šetnjama iskoriste lučicu Prosika za stanku u prirodi, barem za prikupljanje energije za produžetak šetnje do vidikovca Kamenjak koji nagrađuje pogledom kakav se rijetko pruža – i na jezero i na dalmatinske otoke.

Položaj Vranskog jezera, smještenog uz more, izvor je svih njegovih atrakcija i bogatstva bioraznolikosti. U neposrednom je okruženju uzvisina Kosovac, prema moru prostire se greben visine do 110 metara, a u širem okruženju je i Velebit koji ima svoj, nedovoljno istražen utjecaj na hidrologiju Parka prirode.

Jedinstveni položaj jezera oduvijek je privlačio ljude. I u kulturama Liburna, Rimljana, Hrvata, Turaka i Mlečana, na što nas upućuju arheološki nalazi, Vransko je jezero bilo cijenjeno i važno.

Ono je u svom spoju jamstvo posebnog doživljaja. Potpuno različiti, a dobrosusjedski krajolici ovdje se prostiru za užitak boravka u prirodi. More i otoci, mediteranska močvara i ruralnost Ravnih kotara. Možda je moguće reći da je Vransko jezero nepogrešivo odredište za izbirljive. One koje je teško zadovoljiti, jer na malom prostoru žele različite doživljaje. Neće pogriješiti. Moguće je reći da je Vransko jezero i mjesto za one neodlučne. Jer je neobično zahvalna točka iz koje u najkraćem vremenu možete do dalmatinskog otoka, ali se i brzo vratiti ribičkom štapu u iščekivanju morske ili riječne ribe, ili uživati u izobilju poljodjelstva Ravnih kotara.


Izvor: https://www.parkovihrvatske.hr/park-prirode-vransko-jezero